KURIKULUM GLAZBENE ŠKOLE VATROSLAVA LISINSKOG – Zagreb     1.dio

1.       UVOD - povijesni razvoj škole

Glazbena škola Vatroslava Lisinskog osnovana je 1829. godine. Nakon uzastopnih selidbi Gornjim gradom, škola se 1876. g. smjestila u Gundulićevoj ulici. Godine 1921. Započela je s radom Muzička akademija u Zagrebu, u čijem su se sastavu nalazile niža, srednja i visoka glazbena škola. Niža i srednja glazbena škola izdvajaju se iz okrilja Muzičke akademije 1951.g. i postaju Državna muzička škola. Od 1962.g.dobiva naziv, kojeg nosi do danas: glazbena škola Vatroslava Lisinskog. U svojoj pedagoško-obrazovnoj povijesti, izdvajamo imena nekolicine zaslužnih pedagoga kao što su: Juraj Karlo Wisner-Morgenstern, Franjo Pokorni, Gjuro Eisenhuth, Ivan Oertl,Vatroslav Lichtenegger, Antun Schwarz, Ivan pl. Zajc,povjesničar dr. Vjekoslav Klaić, Vjekoslav Rosenberg - Ružić, Svetislav Stančić, Vaclav Huml, Blagoje Bersa, Fran Lhotka, franjo Lučić, dr. Božidar Širola, Milo Cipra, Miroslav Magdalenić, Ivana Lang, Hubert Pettan, Margita i Rudolf Matz, Mato Lešćan, Mira Sakač, Vladimir Kranjčević, Branko Oreški i dr.

Posljednjih dvadesetak godina, petnaestak naših nastavnika bavi se koncertnom i izdavačkom djelatnošću (izdavanje notnih materijala, priručnika, udžbenika i autorskih tekstova).

Nototeka, fonoteka i zbirka glazbala sadrže bogat fundus glazbenih knjiga i priručnika, zbirku glazbenih instrumenata te raritetna, ali i suvremena notna izdanja kao i obilje zvučnih zapisa.

Korištenje navedenih izvora, dakako, doprinosi podizanju razine kvalitete nastave u cjelini.

2.       DJELATNOST ŠKOLE

2.1. Djelokrug rada škole

Kreće se u okvirima rada na glazbenom odgoju i obrazovanju učenika različite kronološke dobi.

Sukladno odobrenju MZOŠ-a, obrazovanje objedinjuje predškolski, osnovnoškolski, pripremni i završni stupanj srednjoškolskog obrazovanja.

Škola ostvaruje programe glazbenog vrtića i početničkog solfeggija te osposobljava učenike za zanimanja:

Nastava navedenih programa – zanimanja ostvaruje se prema nastavnim planovima i programima koje je donijelo MZOŠ-a.

Škola djeluje na tri lokacije – Gundulićeva 24, Trg bana J.Jelačića 2, Ilica 33 (iza OŠ J.J.Strossmayera), zapošljava 67 nastavnika  na neodređeno vrijeme, a 13 nastavnika radi u svojstvu vanjskih suradnika. Broj upisanih učenika je cca. 700.

2.1. Ciljevi i namjena programa osnovne i glazbene škole -

usmjereni su na stjecanje stručnih i općih kompetencija.

Stručne kompetencije stječu učenici i osnovne i srednje škole, na razini određenoj nastavnim planom i programom a uključuju:

·         znanja iz glazbene teorije, kulture i povijesti glazbe

·         vještine glazbene pismenosti, vježbanja, sviranja, „a vista pjevanja“

·         samostalnost u sviranju prema notnom zapisu, te pri učenju nove

skladbe

·         odgovornost za točnost izvedbe i poštivanje ideja skladatelja

·         priprema za profesionalno bavljenje glazbom

Bez obzira na profesiju kojom će se učenik baviti glazbeni program kod učenika intenzivno razvija opće kompetencije, ključne za cjeloživotno učenje i za zadovoljniji i uspješniji život:

·         upornost, strpljivost, poštivanje pravila u radu tj savjesnost u radu

·         komunikacijske vještine, samostalnost i samopouzdanje u

komunikaciji

·         sigurnost i naviku nastupa pred publikom

·         užitak timskog rada i druženja unatoč razlikama u dobi, jeziku i dr.

(tolerancija)

·         jači osjećaj identiteta  (učenik doživljava sebe kao izvođača na

pojedinom instrumentu itd.)

·         vještinu efikasnog korištenja vremena i dobre organizacije

·         pozitivan stav prema radu, znanju i upornosti

·         prepoznavanje osjećaja i njihovo izražavanje (emocionalna

inteligencija)

·         samopouzdanje kao posljedicu svega gore navedenog

2.3.Važnost razvoja (glazbenih) kompetencija i vrijednosti kod učenika

Opće kompetencije i vrijednosti bitne za učenikov stav prema znanju i radu. Naime, i jednostavne izvedbe zahtijevaju od učenika strpljivost u vježbanju, upornost u savladavanju tehničkih poteškoća i poštivanje raznih pravila u sviranju. Tako razvijaju naviku da je zadovoljstvo i ponos izvedbom rezultat procesa, a ne kratkotrajnog rada.  

Struktura nastave, individualni i individualizirani način rada omogućava:

·         komunikaciju na materinskom jeziku (učenici su na satovima

individualne nastave kontinuirano u situaciji da izražavaju svoje misli, stavove i osjećaje u komunikaciji sa nastavnikom)

·         učiti kako učiti (učenje sviranja instrumenta zahtijeva od učenika

ustrajnost, i organizaciju vlastitog vremena, a zbog osjetilne raznovrsnosti informacija pri sviranju razvija naviku dobre koncentracije i vještinu korištenja informacija na učinkovit način)

·         razvoj kulturne svijesti i izražavanje emocija i iskustva kroz glazbu

Učenici kroz naše programe upoznaju nacionalnu i  europsku kulturnu glazbenu baštinu, uče se razumijevanju raznolikosti glazbe Europe i svijeta te stječu svijest o važnosti estetike u glazbi. 

 Razvoj općih kompetencija proizlazi iz prirode glazbenih aktivnosti u školi: učenik je u individualnoj komunikaciji s nastavnikom dva put tjedno, svaka izvedba zahtijeva poštivanje koraka u radu i vježbi te strpljivost u dolasku do rezultata. Završetak rada na skladbi nagrađen je užitkom u izvedbi, povremeno i pred publikom. Naši učenici imaju brojne prilike za javne nastupe, izvan škole, po gradovima Hrvatske, i u inozemstvu.

  Pohađanjem glazbene škole kod učenika se radi na razvoju vrijednosti koje je hrvatski NOK odredio kao primarne a to su razvoj: identiteta, znanja i odgovornosti, te solidarnosti.  „Izražavanje putem sviranja, kroz glazbu pridonosi djetetovu cjelovitu razvoju: višestrukoj inteligenciji, kreativnomu i simboličkomu mišljenju, izražajnim i praktičnim oblikovnim sposobnostima te osobnosti. Također potiče samopouzdanje, ustrajnost, samodisciplinu, spontanost i želju za slobodnim istraživanjem, razvija pozornost, koncentraciju, osjetljivost za mjeru i cikličnost te pospješuje sposobnost samoizražavanja i kritičkoga mišljenja. 

Umjetnička djela i stvaralačke aktivnosti doprinose oblikovanju identiteta učenikâ, jačanju njihova integriteta i samopoštovanja te stvaranju kulturne i ekološke svijesti. Odgoj iobrazovanje za umjetnost i pomoću umjetnosti stvara kreativne pojedince koji aktivno sudjeluju u oblikovanju kulture svoje neposredne i šire okoline.“

3.       AKTIVNOSTI I PROJEKTI ŠKOLE

Ciljevi i namjena aktivnosti i projekata

Javni nastupi nisu samo promocija rada GŠ i njenih nastavnika već i promocija rada i sposobnosti naših učenika. Svakim nastupom njihov osjećaj vrijednosti i samopouzdanja je veći. U tim javnim situacijama uče se kuturnom ophođenju, stječu samostalnost snalaženja u novim situacijama, i što je veoma važno - upoznaju druge vršnjake sa sličnim interesima i sličnim životnim vrijednostima. Često se upravo na natjecanjima, nastupima stvaraju prijateljstva i poznanstva koja ostaju za cijeli život.

Brojne prilike za nastupanje izvan škole, omogućuju nastavnicima u školi i vanjskim stručnjacima da prepoznaju nadarene učenike te da ih na vrijeme upute u dodatne aktivnosti, da se olakša prohodnost pojedinog učenika kroz vertikalu. Iskustvo natjecanja razvija profesionalni odnos prema glazbi ali i općenito prema radu.

Sudjelovanje u nastupu orkestra ili zbora, aktivnost je sa posebnim zahtjevima na učenika: točnost, samodisciplina, tolerancija, timski rad, suradnja i odgovornost za detalje i cjelinu – preduvjeti su da bi članovi orkestra ili zbora postigli uspjeh.

                                                                                                                                       Pogledaj 2. dio